3. Sta je vazduh?
• Vazduh je smeša gasova od kojih su neki u vrlo
promenljivom sastavu: azota ima 78,08%,
kiseonika 20,95%, argona 0,97% i u vrlo malim
količinama kriptona, ksenona, helijuma, neona i
drugih. U promenljivim količinama u vazduhu
može biti vodene pare, ozona, ugljen
dioksida,radona i drugih. Sastav vazduha varira
na različitim visinama. Pri većoj visini smanjuje se
sadržaj kiseonika, a povećava se sadržaj
vodonika.
4. NISKA KONCETRACIJA VISOKA KONCETRACIJA
Osim ovih gasova, u vazduhu su stalno
prisutne i primjese: vodena para, čestice
prašine, čađ, mikroorganizmi.
Te primese (čvrste, tečne i gasovite),
koje su rastvorene u vazduhu zovu se
AEROSOLI.
6. Proizvodi sagorijevanja čvrstih (uglja i
nafte), tečnih (mazut i nafta) i gasovitih
goriva (metan i butan) su: pepeo, SO, SO2 ,CO2 i dr.
Iz automobila i fabričkih dimnjakaoslobađaju se: CO, SO2, oksidi azota (NO,NO2), ugljovodonici itd.
7. Posledice zagadjivanja vazduha
Smog je siva ili
zuckasta masa
magle I
zagadjujucih
gasova.
Razlikuju se:
-Zimski smog –
sadrzi cadj ,
SO2,okside azota I
kiseline;
- Letnji smog –
sadrzi ozon,
vodonik-peroksid I
okside azota
8. Sta je ozonski omotac?
Ozonski omotač ili ozonski sloj je
deo Zemljine atmosfere (stratosfera) koji
sadrži relativno visoku
koncentraciju ozona, a to je između 10 do
50 km iznad Zemljine površine. Premda je
količina ozona u atmosferi relativno mala
(maksimalne koncentracije ne prelaze
0,001 %), njegova važnost
za život na Zemlji je ogromna.
10. Ostecenja u ozonskom omotacu(rupe)
Ozonske rupe nastaju usljed šetnog djelovanja freona,odnosno gasova
koje oslobađaju proizvodi u obliku sprejeva,kao što su
dezodoransi,lakovi,farbe,itd.Naime,molekuli freona,tačnije
hlorofluorokarbona,razbijaju molekule ozona (O3),od kojih je građen
ozonski omotač,koji štiti Zemlju od štetnog UV zračenja,na molekule
kiseonika (O2) i atome kiseonika (O).Na taj način nastaju rupe u
ozonskom omotaču,propuštajući štetne UV zrake na Zemlju.
11. MOGUĆNOSTI ZAŠTITE VAZDUHA OD
ZAGAĐIVANJA
A) Primjena kvalitetnijeg goriva za vozila (npr.
bezolovnog benzina);
B) Premještanje industrije u posebne
industrijske zone vana naselja – one ne bi
smjele biti na visini većoj od visine naselja.
C) Postavljanje filtera na fabričkim dimnjacima;
D) Podizanje parkova, drvoreda duž ulica,
autoputeva i oko industrijskih pogona (npr. od
lipa, platana, borova i sl.).
12. Važni ekološki datumi:
1. Svjetski dan zaštite šuma - 21. mart
2. Svjetski dan zaštite voda – 22. mart
3. Dan planete Zemlje – 22. april
4. Svjetski dan zaštite biodiverziteta – 22. maj
5. Evropski dan parkova – 24. maj
6. Svjetski dan zaštite životne sredine – 5. jun
7. Svjetski dan zaštite ozonskog omotača – 16.
septembar
8. Evropski dan bez automobila – 22. septembar
9. Svjetski dan zaštite životinja – 4. oktobar
10. Svjetski dan staništa – 6. oktobar