2. Poreklo riba
• Najstariji kičmenjaci sa vilicama, a samim tim i najstarije ribe bile su
ribe oklopnjače (Placodermi)
• Imale su kožni skelet
• Njihovi najbliži današnji srodnici su
kolouste
• Od oklopnjača su se razvile današnje
ribe
3. Gde žive?
• Ribe su isključivo vodeni organizmi, ima ih u svim tipovima voda.
4. Gde žive?
• Slatkovodne vrste mogu živeti i u stajaćim i u tekućim vodama.
• Neke vrste slatkovodnih riba žive u blizini obala u plitkim vodama,
neke na samom dnu reka i jezera, a neke u brzim planinskim rekama.
• Pastrmke žive u brzim planinskim, čistim rekama.
• Štuke odlično podnose prljavu vodu sa mnogo vegetacije jer love iz
zasede.
• Somovi žive na samom dnu reka i jezera.
• Šarani žive u ravničarskim rekama i toplim jezerima, usisavaju hranu
sa dna.
• Smuđ živi u dubokim rekama i jezerima duž Evroazije.
6. Gde žive?
• Morske vrste riba takođe naseljavaju širok spektar staništa.
• Veliki iverak i raža žive na samom dnu.
• Riba pecač živi u abisalnim dubinama.
• Tuna i ajkule žive na otvorenom moru.
• U plitkim morskim vodama žive morski konjići i ribe leptiri.
8. Način života
Sam oblik tela i osobine koje
određene vrste imaju mogu nam
ukazati na nihov način života.
• Som živi na dnu→Ima brčiće i
ravan trbuh.
• Štuka lovi iz zasede pa joj je
leđno peraje pomereno unazad.
• Pastrmka živi u brzim vodama pa
ima vretenasto telo.
Morske ribe su možda još
očigledniji primeri uticaja staništa
na oblik tela:
• Raža živi na morskom dnu i ima
potpuno spljošteto telo.
• Tune su izvrsni plivači na šta
ukazuje njihovo mišićavo
vretenasto telo.
• Morski konjići žive u blizini
koralnih grebena.
9. Način života
Ribe se hrane heterotrofno.
Dišu škrgama.
Aktivno su pokretni organizmi sa dobro
razvijenim čulima i perajima.
10. Brze pitalice
Ribe su kičmenjaci kod kojih
ne postoji:
• Vratni region
• Glaveni region
• Trupni region
Pretpostavi gde živi riba sa
slike na osnovu izgleda tela
11. Građa
• Ribe nemaju vratni region.
• U zavisnosti od staništa mogu imati različito obojeno telo.
• Kreću se pomoću peraja koja mogu biti parna i neparna.
• Površina tela je pokrivena krljuštima.
• Ukoliko žive na većim dubinama mogu imati spljošteno telo i svetleće
organe.
• Mogu imati pipke ili brčiće koji im služe kao čulo dodira.
14. Građa
U kružiće upišite određena
slova koja se odnose na
delove građe ribe: A-srce, B-
jetra, V-mozak, G-crevo, D-
škrge, Đ-bubreg, E-jajnik, Ž-
ždrelo, Z-pankreas, I-želudac,
J-bočna linija, K-riblji mehur,
L-žučni mehur, LJ-repno
peraje, M-podrepno peraje,
N-kičmena moždina, NJ-
zadnje leđno peraje, O-
prednje leđno peraje, P-
urogenitalni otvor.
15. Brze pitalice
Koju ulogu ima riblji mehur?
• Promena dubine kretanja
• Varenje hrane
• Lučenje sluzi
Bočna linija je organ koji služi
za:
• Privlačenje partnera
• Orjentaciju u prostoru
• Traženje hrane
16. Razmnožavanje
• Uglavnom odvojenih polova
• Dimorfizam je slabo uočljiv
• Oplođenje je najčešće spoljašnje
• Ikra, jajne ćelije ženki
• Mleč, spermatozoidi mužjaka
• Mrest, parenje
• Mogu biti i živorodne
• Jegulje, žive u rekama i morima a
razmnožavaju se u Sargaskom moru
• Lososi, mreste se u rekama a žive u
moru
• Morski konjići
• Od ikre nekih štitonoša se pravi
kavijar
• Riba pecač ima izražen dimorfizam
18. Rušljoribe
• Malobrojnija grupa riba
• Imaju hrskavičavi skelet
• Zubolike krljušti
• 5-7 pari škrga sa sopstvenim
prorezima
• U ovu grupu spadaju: ajkule,
raže i himere.
• Vrste: bela ajkula, kit-ajkula, raža
kamenica, morski pacov.
19. Košljoribe
• Najbrojnija klasa kičmenjaka
• Imaju kožne skeletne elemente i
unutrašnji koštani skelet. Mogu
imati i spoljašnje koštane ploče.
• Ima ih i u slatkim i u morskim
vodama.
• Mogu biti biljojedi, mesojedi i
svaštojedi.
20. Košljoribe
Štitonoše
• Imaju hrskavičavi unutrašnji
skelet i zadržavaju hordu čitavog
života.
• Na površini tela imaju koštane
ploče.
• Vrste: jesetra, kečiga i moruna.
• Kavijar
Prave košljoribe
• Okoštao skelet
• Cikloidne ili ktenoidne krljušti
• Većina vrsta poseduje riblji
mehur
• Škrge su im u škržnoj duplji,
pokrivene su škržnim poklopcem
• Vrste: sardela, zubatac, mrena,
šaran
22. Šakoperke i plućašice
• Jedini živi predstavnik šakoperki
je celakant
• Šakoperke imaju mesnata peraja,
što navodi na zaključak da su
one jedna od karika u prelasku
na kopneni način života.
• Plućašice imaju unutrašnje
nosne otvore i prokrvljeni riblji
mehur koji igra ulogu pluća.
23. Značaj riba
• Riblje meso je važan izvor hrane
za čoveka i druge životinje
• Izvor vitamina A i D
• Od riba se dobijaju sirovine za
pravljenje kozmetičkih i
farmaceutskih proizvoda.
• Usled zagađenja voda riblje vrste
su ugrožene a sa njima i vrste
kojima su hrana.
24. Brze pitalice
U koju podklasu spadaju vrste
od čije ikre se dobija kavijar:
a) Prave košljoribe
b) Štitonoše
c) Šakoperke
Koja od navedenih vrsta je
slatkovodna košljoriba sa
koštanim skeletom?
a) Zubatac
b) Kečiga
c) Mrena
25. Brze pitalice
Bela ajkula ima telo pokriveno:
• Cikloidnim krljuštima
• Ktenoidnim krljuštima
• Zubolikim krljuštima
Rušljoribe žive uglavnom u:
• Morskoj vodi
• Jezerima
• Rekama