Srednja Skola Mate Balote Ocuvanje I Devastacija Kulturne Bastine Porestine
1. Srednja škola Mate Balote, Poreč
Karla Huguesa 6
OČUVANJE I DEVASTACIJA
KULTURNE BAŠTINE U ISTRI
Mentori: Učenici:
Torbica Vladimir, prof. Marjanović Darian
Demarki Tea, prof. Čorić Teo
Fuis Mira, prof. Poropat Lorena
Korlević Maja
Poreč, ožujak, 2009.
1
2. SADRŽAJ
I. UVOD………………………………………………………………….....3
II. NASLOV POGLAVLJA
II. I. POREČ ………………………………………………………….....…4
II .II. VIŠNJAN…………………………………………………………..…5
II .III. TAR – VABRIGA…………………………………………….....
…..6
II. IV. BAŠIĆI………………………………………………………….……
6
II. V. BADERNA………………………………………………………...…7
II. VI. VALETA……………………………………………………....….....7
II. VII. RADMANI……………………………………………………...…..7
II. VIII. NOVIGRAD……………………………………………………..…8
III.ZAKLJUČAK…………………………………………………….……..9
IV.LITERATURA…………………………………………………………10
2
3. I. UVOD
U današnje doba pojačane modernizacije i urbanizacije,
često se zaboravljaju i zanemaruju autohtone zgrade ili elementi
određenog prostora. Iako neki gradovi i naselja drže do svoje
povijesti te daju renovirati stare zgrade i kulturne spomenike,
većina ih zanemaruje, zapušta i osuđuje na propast. Problem je
ne samo u zapuštanju starih zgrada što dovodi do njihovog
uništenja, već i miješanju elemenata koji ne pripadaju
određenom prostoru. Česti primjer su kruškolike ograde ili
nadvratnici - koji stavljeni u određeni kontekst, izbacuju iz
ravnoteže ostale elemente, a krajnji efekt je nešto – ružno.
3
4. II. POREŠTINA I GRAD NOVIGRAD
II. I. POREČ
Poreč je smješten na zapadnoj obali Istre - najvećem hrvatskom
poluotoku. Čiste, uređene plaže i uvale, te brojni otočići -
zaštitni su znak Poreča. Sv. Nikola, najveći i najljepši od
porečkih otoka - zatvara gradsku luku. Na otoku se nalazi
okrugla kula iz 1402. godine - jedan od najstarijih svjetionika na
Jadranu koji nije više u funkciji.
Cijela starogradska jezgra Poreča je spomenik kulture. Stari je
grad sačuvao raspored ulica starorimskog castruma. Glavne
ulice, Decumanus i Cardo Maximus, još su sačuvane u izvornom
obliku. Ulica Decumanus spajala je trg Marafor u zapadnom
dijelu grada sa kopnenim gradskim vratima na njenom istočnom
kraju.
Na trgu Marafor se nalazi rimski Forum s hramovima
posvećenim rimskim bogovima. Na Maraforu je sačuvana
Romanička kuća, te nekoliko mletačkih gotičkih palača. Istarska
sabornica, izvorno franjevačka gotička crkva iz 13. stoljeća, u
18. st. preuređena je u baroknom stilu. Od 12. do 19. stoljeća.,
Poreč je bio opasan obrambenim zidinama.
Dvije obrambene kule i danas stoje na ulazu u stari grad.
Najvažniji kulturni spomenik Poreča je kompleks Eufrazijeve
bazilike iz 5. stoljeća, koji je u 6. st. pod Bizantom i biskupom
Eufrazijem, proširen na mjestu izvorne crkve, te je do danas u
potpunosti sačuvan.
4
5. II. II. VIŠNJAN
Višnjan se prvi put spominje 1003. u aktu kojim su se određivale
granice sv. Maura. Podijeljen je na dva dijela: stari gradi se
nalazi na brežuljku, a noviji dijelovi izgrađeni su na
sjeveroistoku. Na gradskom trgu nalaze se: barokna loža,
cisterna, zvonik i župna crkva sv. Kvilita i Jurike izgrađena u
neoklasicističkom stilu - nakon nedavnog restauriranja, zadržan
im je originalni oblik. U blizini trga nalazi se crkva sv. Antuna
opata, građena u ranogotičkom stilu.
Jedan od najstarijih sakralnih spomenika Višnjana je
ranobizantinska bazilika sv. Agneze sagrađena u 6. st., koja je
gotovo potpuno očuvana (poznaje mali broj restauracijskih
radova). Nedaleko od grada nalazi se izgubljeno naselje Dilian
(rimska antika). Ono je samo djelomično otkriveno, tu su u tijeku
arheološka iskopavanja koja će rekonstruirati nekadašnji izgled
tog naselja.
Na sjeveroistoku Višnjana grade se nove zgrade, koje se
uklapaju u staru jezgru grada, te su na taj način kulturni i
povijesni spomenici sačuvani u izvornom obliku.
5
6. II. III. TAR – VABRIGA
U Taru su otkriveni prapovijesni ostaci dinosaurusa - stari preko
60 milijuna godina. Također su pronađene i kosti te kljove
mamuta, a i prapovijesne gradine. Ostaci su sanirani i stavljeni
na čuvanje u obližnji muzej. Tar ima mnoge rimske vile rustike i
ladanjske vile od kojih su neke uništene, a ostale su na vrijeme
obnovljene i sačuvane. U moru blizu obale pronađene su brojne
amfore, a trenutno se ispituje njihovo porijeklo. Crkva sv.
Martina poznata je, jer je u 19. st obnovljena u čast dolaska pape
Pia VII. čemu svjedoči i natpis na zabatu iznad ulaznih vrata
crkve:
“Njegova Svetost papa Pio VII. bio je u luci Tarske vale 13. i 14.
kolovoza 1800.”
II. IV. BAŠIĆI
Naselje Bašići primjer je kulturne devastacije istarske baštine.
Iako bez značajnijih kulturnih spomenika, elementi koji označuju
povijest tog naselja gotovo su nestali. Veći dio kuća je u
potpunosti adaptiran i moderniziran zbog čega je nestalo obličje
tipičnog istarskog gradića. Očuvana su samo rijetka izdanja
istarske šterne i po koji zid, obnovljen i ostavljen u originalnom
stanju.
6
7. II. V. BADERNA
Naselje Baderna uspjelo je sačuvati dio kulturne baštine te su
samo djelomično modernizirani postojeći objekti. Nema
značajnijih povijesnih i kulturnih ostataka osim nekih kuća iz 17.
i 18. st. Neke su zgrade modernizirane, no većina je samo
renovirana, te su im ostavljeni originalni oblik i struktura.
Zbog potražnje na tržištu očekuje se modernizacija očuvanih
zgrada, a s vremenom i njihova adaptacija.
II. VI. VALETA
Naselje Valeta uspjelo je renovirati i djelomično modernizirati
zgrade, pa je naselje autentično i originalno. Iako su kuće iz 17.
st. modernizirane, one su zadržale prvotni oblik. Na taj je način
sačuvana kulturna baština Valete.
II. VII. RADMANI
Naselje Radmani renoviralo je gotovo sve zgrade, u potpunosti
ih je moderniziralo i adaptiralo, a ostale zgrade su netaknute i
puštene na sporo, ali sigurno propadanje. Očuvani su samo
rijetki spomenici iz 16. st., no oni nisu renovirani, te zbog toga i
oni polako nestaju. Ne samo da se uništava gradska jezgra,
nego se naselje urbanizira te se grade raznoliki, raznobojni
7
8. objekti što u potpunosti uništava ljepotu i povijesni izgled
nekada klasičnog istarskog gradića.
II. VIII. NOVIGRAD
Grad Novigrad spominje se još u 7. st. Kao Neapolis, u 9. st.
Mijenja naziv u Civitas Nova da bi se za vrijeme Mletačke
vladavine ime promijenilo u Cittanova. O povijesti Novigrada
svjedoče mnogi povijesni spomenici poput župne crkve Sv.
Pelagija i Sv. Maksima koja je izgrađena u 5.st., a obnovljena
krajem 18. st. Unutar crkve nalazi se ranoromanička kripta,
jedina u Istri, i jedna od rijetkih u Hrvatskoj. Tijekom arheoloških
iskopavanja kripte, došlo je do djelomičnog urušavanja zida, no
on je ubrzo obnovljen, a kripta je sanirana.
Na starom gradskom groblju izgrađena je crkva Sv. Agate,
primjer romaničke sakralne arhitekture. U blizini gradskog trga
nalazi se patricijska palača grofova Rigo izgrađena pod
utjecajem baroka, a jedinstvena je po specifičnim ukrasima koji
se ne nalaze ni na jednoj drugoj palači u Istri, a obnovljena je
sredinom 19. st.
Nedaleko od palače nalazi se kuća iz 15. st. s dva gotička
prozora venecijanskog podrijetla, dok su na obali smještene
gradske zidine podignute u 13.st., a kasnije ojačane
renesansnim kružnim kulama. Zidine i kule u potpunosti su
renovirane početkom 2000. te su zadržale izvorni oblik iz 13. i
15. st. Pokraj zidina je Belveder, jedina loža u Istri smještena
pokraj mora. Izgrađena je u 16. st., a vjerojatno je legla na stariju
strukturu jedne od romaničkih kula.
Otprilike jedan kilometar od grada, nalazi se ladanjska vila
grofova Rigo podignuta 1762. godine koja je, prepuštena
vremenu i ljudskom nemaru, danas u izrazito lošem stanju. Ona
je jedini preostali kulturni spomenik koji nije renoviran što čini
Novigrad jednim od rijetkih gradova koji su sačuvali originalnu
gradsku jezgru i ostavili gotovo sve spomenike i zgrade u
izvornom obliku.
8
9. III. ZAKLJUČAK
Na većem dijelu istarskog poluotoka kulturni i povijesni
spomenici (palače, crkve, lože, zidine, kule…) očuvani su do
danas.
Manja naselja, koja teže urbanizaciji i razvitku, zapuštaju svoje
spomenike gradeći nove zgrade, a stare ili moderniziraju, čime
one gube svoj identitet ili one propadaju.
Nažalost, zbog rasta cijena nekretnina i težnje za proširenjem
naselja, sve se više zapuštaju povijesne i kulturne vrijednosti
spomenika.
Iako još uvijek ima naselja koja čuvaju svoju kulturnu baštinu
sanirajući postojeće spomenike i podižući nove zgrade na
praznim lokacijama, kulturna baština Istre polako, ali sigurno
propada.
9
10. IV. LITERATURA
Elena Uljančić-Vekić, Porečki gradski muzej, 2004.
Skupina autora, Zbornik Poreštine 1 i 2, 1987.
Drago Orlić, Srdačno Vaš Poreč, 1987.
Skupina autora, Arheološka istraživanja u Istri, 2008.
10