SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  7
Nafta i zemni gas
Strahinja Milojković 83
OŠ "Jovan Dučić“
2014/15
Nafta i zemni gas
Nafta i zemni gas su fosilna goriva i
najvažniji su izvori energije na našoj
planeti.
Organsko poreklo ovih jedinjenja
krije objašnjenje prisustva ove
energije.
Nafta i zemni gas su nastali
raspadanjem organizama u dubini
zemlje pod dejstvom visoke
temperature, pritiska i u odsustvu
kiseonika. Zbog toga sadrže
organska jedinjenja ukojima je
nagomilana velika količina hemijske
energije.
Ta energija se oslobađa njihovim
sagorevanjem u vidu toplotne
energije
Nafta i zemni gas
 Smatra se da je nafta nastala izumiranjem
i taloženjem životinjskih organizama koji
su pre više miliona godina živeli u morima.
 Ovako nataložene supstance raznim
poremećajima dospele su duboko u
zemlju i tu su se u odsustvu vazduha na
povišenim temperaturama razgradile na
ugljovodonike i razna jedinjenja sa
kiseonikom, sumporom i azotom, koji čine
glavne sastojke nafte i zemnog gasa.
Nafta i zemni gas
Zemni gas uglavnom se sastoji od
metana, i manjih količina etana,propana
i butana
Zemni gas se sistemom cevi sprovodi do
fabrika ili gradske plinske mreže na koju
su priključena domaćinstva koja ga
koriste kao gorivo.
On se koristi i u hemijskoj industriji kao
sirovina za proizvodnju mnogih
supstanci.
Nafta i zemni gasNafta je gusta, uljasta tečnost, tamne boje i
neprijatnog mirisa.
Njen sastav je složen i zavisi od mesta njenog
nalaženja
Naftu najvećim delom čine ugljovodonici,alkani,
cikloalkani i aromatični ugljovodonici.U njoj su i
manje količine organskih jedinjenja sa kiseonikom,
azotom ili sumporom
Do naftnih nalazišta na kopnu ili pod morem
dolazi se bušenjem. Nafta se zatim sistemom cevi
odvodi do rafinerije na preradu.
Nafta je smeša i prerađuje se postupkom
destilacije- tj.razdvaja se na više frakcija(delova)
u kojima se nalaze različiti ugljovodonici.
Taj postupak naziva se frakciona destilacija nafte .
Nafta se uvodi u postrojenja i zagreva na 300°C-
500°C .Lakše isparljive frakcije, koje sadrže
ugljovodonike sa manjim brojem ugljenikovih
atoma dižu se ka vrhu, a teže isparljive spuštaju se
na dno kolone
Nafta i zemni gas
Najvažnije frakcije nafte u tečnom agregatnom
stanju su benzin,petroleum, dizel ulje i ulje za
podmazivanje
Najvažnija frakcija nafte čvrstog agregatnog stanja
je asfalt-
Benzin se koristi kao gorivo za automobile.
Petroleum kao rastvarač, dizel ulje kao gorivo za
dizel motore i kao lož ulje, a ulje za podmazivanje
kao mazivo zamotore i mašine.
Asfalt se koristi za izgradnju puteva i kao izolacioni
materijal u građevinarstvu.
Nafta i zemni gasDanas preovladava mišljenje da je nafta nastala od masnih i voštanih
supstanci različitih sitnih životinjskih i biljnih morskih organizama -
planktona. Pod povoljnim uslovima, koji su vladali u dalekim geološkim
dobima, živele su i razmnožavale se u toplim morskim zalivima velike
količine tih organizama; uginuvši one su se taložile na morsko dno.
U sredini siromašnoj kiseonikom počelo je, zbog delovanja anaerobnih
bakterija, razaranje belančevina i drugih lako raspadljivih organskih
materija. Otpornije masne i voštane supstance gomilale su se onda u
obliku mulja - sapropela. Taj osnovni materijal morao je posle, nanosom
rečnog mulja, biti pokriven zaštitnim slojem. Pod pritiskom zemljanih
slojeva, i kod nešto povišene temperature, mast se pretvarala najpre u
prabitumen, a onda u naftu
S druge strane postoji mišljenje da nafta potiče iz neispitanih i
nedovoljno poznatih dubina Zemlje. Tome u prilog govore nalazi nafte u
vulkanskim područjima (na Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim
dubinama u mineralima kristalastog porekla (Venecuela) i nalazi nafte u
pukotinama litosfere u dnu Indijskog okeana
U principu, primena prirodnog gasa se može podeliti na njegovu
primenu kao goriva (bilo za grejanje ili pokretanje SUS motora) i u
hemijskoj industriji (kao izvor vodonika pri proizvodnji azotnih đubriva,
potencijalno i za gorive ćelije). Koristi se u domaćinstvima, kao kao
energent za grejanje, odnosno kuvanje. Domaćinstva se snabdevaju
kućnim razvodom plina.Koristi se u industriji, kao energent za grejanje.U
poslednje vreme se sve više koristi i na vozilima, kao alternativno gorivo
pre svega motornim benzinima, ali i dizel gorivu - to u sabijenom obliku
(većinom) - kao komprimovani prirodni gas, a eventualno i kao tečni
prirodni gas

Contenu connexe

Tendances

нафта, земни гас и угаљ 3.
нафта, земни гас и угаљ 3.нафта, земни гас и угаљ 3.
нафта, земни гас и угаљ 3.
vvlivvli
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18
vvlivvli
 
нафта и земни гас
нафта и земни гаснафта и земни гас
нафта и земни гас
miluskaprsic
 
нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6
vvlivvli
 
Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20
vvlivvli
 
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
vvlivvli
 
прерада нафте
прерада нафтепрерада нафте
прерада нафте
miluskaprsic
 
Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12
vvlivvli
 

Tendances (20)

Nafta
Nafta Nafta
Nafta
 
нафта, земни гас и угаљ 3.
нафта, земни гас и угаљ 3.нафта, земни гас и угаљ 3.
нафта, земни гас и угаљ 3.
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18
 
Izvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonikaIzvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonika
 
нафта и земни гас
нафта и земни гаснафта и земни гас
нафта и земни гас
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6
 
Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20
 
Olovo
OlovoOlovo
Olovo
 
Nafta milutin 15
Nafta   milutin 15Nafta   milutin 15
Nafta milutin 15
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Nafta u zivotnoj sredini
Nafta u zivotnoj srediniNafta u zivotnoj sredini
Nafta u zivotnoj sredini
 
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.Nafta, ugalj i zemni gas 4.
Nafta, ugalj i zemni gas 4.
 
прерада нафте
прерада нафтепрерада нафте
прерада нафте
 
горива
горивагорива
горива
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21
 
Ugljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemijeUgljenik- Prezentacija iz hemije
Ugljenik- Prezentacija iz hemije
 
Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12
 
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
Pojam energije. obnovljivi i neobnoljivi izvori.
 

En vedette

Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13
vvlivvli
 
Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17
vvlivvli
 
Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16
vvlivvli
 
Zašto biljkama prija da im se priča - učenici
Zašto biljkama prija da im se priča - učeniciZašto biljkama prija da im se priča - učenici
Zašto biljkama prija da im se priča - učenici
vvlivvli
 
Kisele kise
Kisele kise Kisele kise
Kisele kise
vvlivvli
 
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTAMAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
vvlivvli
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
vvlivvli
 
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčeleKoje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
vvlivvli
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
vvlivvli
 

En vedette (15)

Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10
 
Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19
 
Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13
 
Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17
 
Polimeri 1
Polimeri 1Polimeri 1
Polimeri 1
 
Polimeri 2
Polimeri 2Polimeri 2
Polimeri 2
 
Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16
 
Zašto biljkama prija da im se priča - učenici
Zašto biljkama prija da im se priča - učeniciZašto biljkama prija da im se priča - učenici
Zašto biljkama prija da im se priča - učenici
 
Gvožđe2
Gvožđe2Gvožđe2
Gvožđe2
 
Kisele kise
Kisele kise Kisele kise
Kisele kise
 
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTAMAPA UMA - OKSIDI AZOTA
MAPA UMA - OKSIDI AZOTA
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
 
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčeleKoje supstance ubalažavaju ubod pčele
Koje supstance ubalažavaju ubod pčele
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
Tvrda voda 4
Tvrda voda 4Tvrda voda 4
Tvrda voda 4
 

Plus de vvlivvli

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenici
vvlivvli
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
vvlivvli
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
vvlivvli
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
vvlivvli
 

Plus de vvlivvli (6)

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenici
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
suvi led- učenici
suvi led- učenicisuvi led- učenici
suvi led- učenici
 
Suvi led - učenici
Suvi led - učeniciSuvi led - učenici
Suvi led - učenici
 

Nafta i zemni gas 1.

  • 1. Nafta i zemni gas Strahinja Milojković 83 OŠ "Jovan Dučić“ 2014/15
  • 2. Nafta i zemni gas Nafta i zemni gas su fosilna goriva i najvažniji su izvori energije na našoj planeti. Organsko poreklo ovih jedinjenja krije objašnjenje prisustva ove energije. Nafta i zemni gas su nastali raspadanjem organizama u dubini zemlje pod dejstvom visoke temperature, pritiska i u odsustvu kiseonika. Zbog toga sadrže organska jedinjenja ukojima je nagomilana velika količina hemijske energije. Ta energija se oslobađa njihovim sagorevanjem u vidu toplotne energije
  • 3. Nafta i zemni gas  Smatra se da je nafta nastala izumiranjem i taloženjem životinjskih organizama koji su pre više miliona godina živeli u morima.  Ovako nataložene supstance raznim poremećajima dospele su duboko u zemlju i tu su se u odsustvu vazduha na povišenim temperaturama razgradile na ugljovodonike i razna jedinjenja sa kiseonikom, sumporom i azotom, koji čine glavne sastojke nafte i zemnog gasa.
  • 4. Nafta i zemni gas Zemni gas uglavnom se sastoji od metana, i manjih količina etana,propana i butana Zemni gas se sistemom cevi sprovodi do fabrika ili gradske plinske mreže na koju su priključena domaćinstva koja ga koriste kao gorivo. On se koristi i u hemijskoj industriji kao sirovina za proizvodnju mnogih supstanci.
  • 5. Nafta i zemni gasNafta je gusta, uljasta tečnost, tamne boje i neprijatnog mirisa. Njen sastav je složen i zavisi od mesta njenog nalaženja Naftu najvećim delom čine ugljovodonici,alkani, cikloalkani i aromatični ugljovodonici.U njoj su i manje količine organskih jedinjenja sa kiseonikom, azotom ili sumporom Do naftnih nalazišta na kopnu ili pod morem dolazi se bušenjem. Nafta se zatim sistemom cevi odvodi do rafinerije na preradu. Nafta je smeša i prerađuje se postupkom destilacije- tj.razdvaja se na više frakcija(delova) u kojima se nalaze različiti ugljovodonici. Taj postupak naziva se frakciona destilacija nafte . Nafta se uvodi u postrojenja i zagreva na 300°C- 500°C .Lakše isparljive frakcije, koje sadrže ugljovodonike sa manjim brojem ugljenikovih atoma dižu se ka vrhu, a teže isparljive spuštaju se na dno kolone
  • 6. Nafta i zemni gas Najvažnije frakcije nafte u tečnom agregatnom stanju su benzin,petroleum, dizel ulje i ulje za podmazivanje Najvažnija frakcija nafte čvrstog agregatnog stanja je asfalt- Benzin se koristi kao gorivo za automobile. Petroleum kao rastvarač, dizel ulje kao gorivo za dizel motore i kao lož ulje, a ulje za podmazivanje kao mazivo zamotore i mašine. Asfalt se koristi za izgradnju puteva i kao izolacioni materijal u građevinarstvu.
  • 7. Nafta i zemni gasDanas preovladava mišljenje da je nafta nastala od masnih i voštanih supstanci različitih sitnih životinjskih i biljnih morskih organizama - planktona. Pod povoljnim uslovima, koji su vladali u dalekim geološkim dobima, živele su i razmnožavale se u toplim morskim zalivima velike količine tih organizama; uginuvši one su se taložile na morsko dno. U sredini siromašnoj kiseonikom počelo je, zbog delovanja anaerobnih bakterija, razaranje belančevina i drugih lako raspadljivih organskih materija. Otpornije masne i voštane supstance gomilale su se onda u obliku mulja - sapropela. Taj osnovni materijal morao je posle, nanosom rečnog mulja, biti pokriven zaštitnim slojem. Pod pritiskom zemljanih slojeva, i kod nešto povišene temperature, mast se pretvarala najpre u prabitumen, a onda u naftu S druge strane postoji mišljenje da nafta potiče iz neispitanih i nedovoljno poznatih dubina Zemlje. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki), nagomilavanje nafte u velikim dubinama u mineralima kristalastog porekla (Venecuela) i nalazi nafte u pukotinama litosfere u dnu Indijskog okeana U principu, primena prirodnog gasa se može podeliti na njegovu primenu kao goriva (bilo za grejanje ili pokretanje SUS motora) i u hemijskoj industriji (kao izvor vodonika pri proizvodnji azotnih đubriva, potencijalno i za gorive ćelije). Koristi se u domaćinstvima, kao kao energent za grejanje, odnosno kuvanje. Domaćinstva se snabdevaju kućnim razvodom plina.Koristi se u industriji, kao energent za grejanje.U poslednje vreme se sve više koristi i na vozilima, kao alternativno gorivo pre svega motornim benzinima, ali i dizel gorivu - to u sabijenom obliku (većinom) - kao komprimovani prirodni gas, a eventualno i kao tečni prirodni gas