Ugrozene vrste i mjere zastite
•
0 j'aime•2,098 vues
Ekosistem mora, izborni predmet Četrnaesta lekcija Ugrožene vrste, stepen ugroženosti, mjere zaštite
Recommandé
Contenu connexe
Tendances
Tendances (20)
En vedette
En vedette (20)
Similaire à Ugrozene vrste i mjere zastite
Similaire à Ugrozene vrste i mjere zastite (20)
Plus de The Little Art School "The Blue Bunny"
Plus de The Little Art School "The Blue Bunny" (20)
Dernier
Dernier (20)
Ugrozene vrste i mjere zastite
- 1. • CRVENE I CRNE KNJIGE OPSTANAK MNOGIH BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH VRSTA DANAS JE UGROŽEN, MNOGE SE NALAZE PRED IŠČEZAVANJEM, A VELIKI BROJ JE ZAUVIJEK NESTAO. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE
- 2. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE • PRVI I VEOMA ZNAČAJAN KORAK U OSTVARIVANJU ZAŠTITE JESTE EVIDENTIRANJE UGROŽENIH VRSTA FLORE I FAUNE. TOME SLUŽE TAKOZVANE CRVENE KNJIGE.
- 3. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE • CRVENE KNJIGE PREDSTAVLJAJU NAUČNO-STRUČNE PUBLIKACIJE U KOJIMA SU NAVEDENE SVE VRSTE ORGANIZAMA KOJE PODLEŽU ZAŠTITI PREMA MEĐUNARODNOJ KLASIFIKACIJI STEPENA UGROŽENOSTI.
- 4. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE TO SU: • VRSTE PRED ISTREBLJENJEM; • VRSTE U OPASNOSTI OD ISTREBLJENJA; • RANJIVE (OSJETLJIVE VRSTE); • RIJETKE VRSTE.
- 5. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE • RIJETKE I UGROŽENE VRSTE SU ZAŠTIĆENE ZAKONOM. PROGLAŠAVANJEM NJIHOVIH STANIŠTA ZA STROGE PRIRODNE REZERVATE, PREDSTAVLJA NAJEFIKASNIJI NAČIN ZAŠTITE UGROŽENIH VRSTA. • NAJSLOŽENIJI, ALI I NAJOBUHVATNIJI OBLIK ZAŠTITE PRIRODE SU NACIONALNI PARKOVI, U ČIJEM SE OKVIRU NALAZI VEĆI BROJ REZERVATA.
- 6. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE • U SVIJETU JE TAKOĐE FORMIRANA I CRNA KNJIGA U KOJOJ JE POPIS VIŠE HILJADA VRSTA BILJAKA I ŽIVOTINJA KOJE JE ČOVEK, NAŽALOST, UNIŠTIO.
- 7. KATEGORIJA KRITIČNO UGROŽENE U JADRANSKOM MORU (VELIČINA POPULACIJE SMANJENE ZA OKO 80 POSTO) • PAS LJUDOŽDER ILI VELIKA BIJELA AJKULA (CARHARODON CARHARIAS), MAKO AJKULA, JESETRA TUPONOSKA (JADRANSKA) • VELIKA BIJELA AJKULA • MAKO AJKULA
- 8. JADRANSKA JESETRA ACIPENSER NACCARRII DO 2 M, TEŽINA 25 KG
- 9. KATEGORIJA UGROŽENE (VELIČINA POPULACIJE SMANJENE ZA OKO 50 POSTO): • RAŽA VOLINA (DIPTURUS BATIS), • PAS PRASE (OXYNOTUS CENTRINA )
- 15. KATEGORIJA OSJETLJIVE POPULACIJE (VRSTE KOJIMA JE POPULACIJA SMANJENA ZA NAJAMNJE 20 % I POSTOJI TENDENCIJA DALJNJEG SMANJENJA) RAŽA KAMENICA (Raja clavata) •
- 19. PSINA GOLEMA (Cetorhinus maximus) • DUGA OKO 12 METARA
- 25. UGROŽENE VRSTE U MORU I MJERE ZAŠTITE SISARI DOBRI DELFINI (TURSIOPS TRUNCATUS). MORSKI SISAR KOJI JE STALNO NASTANJEN U JADRANU. •
- 27. SREDOZEMNA MEDVJEDICA (MONACHUS MONACHUS) • • MORSKE MEDVJEDICE JEDINE SU FOKE KOJE ŽIVE U TOPLIM MORIMA. NAZIVAJU JE JOŠ I MORSKIM MEDVJEDOM I MORSKIM ČOVJEKOM. • MORSKA MEDVJEDICA JE JEDNA OD NAJVEĆIH VRSTA FOKA NA SVIJETU SA DUŽINOM IZMEĐU 2 I 3 METRA A PROSJEČNOM TEŽINOM OD 250 KG.
- 28. SREDOZEMNA MEDVJEDICA (MONACHUS MONACHUS) • IMA TUPASTU NJUŠKU NA ELEGANTNOJ GLAVI KOJOM DOMINIRAJU OGROMNE OČI. KOŽA JOJ JE PREKRIVENA SJAJNOM DLAKOM KOJA JE SIVO MRKE BOJE NA LEĐIMA I NEŠTO SVJETLIJA NA PODRUČJU STOMAKA.
- 30. • SREDOZEMNIH MEDVJEDICA PREOSTALO JE SVEGA 400 PRIMJERAKA NASELJENIH U ZABAČENIM DIJELOVIMA SREDNJEG I ISTOČNOG SREDOZEMLJA. ŽIVE SAME ILI U MALIM SKUPINAMA.
- 32. PLAVI KIT
- 34. PLAVI KIT • ŽENKE RAĐAJU NA POČETKU ZIME NA SVAKE DVE DO TRI GODINE POSLE TRUDNOĆE KOJA TRAJE 10- 12 MESECI. • MLADUNČE TEŽI OKO 2.5 TONE I DUGO JE 7 METARA. KADA PRESTANE DA SISA, POSLE ŠEST MJESECI, MLADUNČE UDVOSTRUČUJE SVOJU DUŽINU.
- 35. PLAVI KIT • POLNA ZRELOST MUŽJAKA DOSTIŽE SE SA 8-10 GODINA, KADA SU ONI VEĆ DUGAČKI OKO 20 METARA. • ŽENKE SU POLNO ZRELE VEĆ SA PET GODINA, KADA SU DUGAČKE 21 METAR.
- 36. PLAVI KIT • NAUČNICI PROCJENJUJU DA PLAVI KITOVI MOGU DA POŽIVE NAJMANJE 80 GODINA. • MEĐUTIM, NAJDUGOVJEČNIJA JEDINKA KOJA JE BILA PRAĆENA (DO 1998. GODINE) JE DOŽIVJELA 40 GODINA. ŽIVJELA JE SJEVERO-ISTOČNOM PACIFIKU.
- 37. PLAVI KIT • JEDINI PRIRODNI NEPRIJATELJ PLAVIH KITOVA JE KIT UBICA. ISTRAŽIVANJA POKAZUJU DA ČAK 25% POPULACIJE ODRASLIH PLAVIH KITOVA IMAJU OŽILJKE OD NAPADA KITOVA UBICA. STOPA SMRTNOSTI OD TAKVIH NAPADA JE NEPOZNATA.
- 38. PLAVI KIT • VEOMA SU RETKI SLUČAJEVI NASUKAVANJA PLAVIH KITOVA. MEĐUTIM, AKO DO NASUKAVANJA IPAK DOĐE, ONO POSTANE VRLO BRZO JAVNI DOGAĐAJ. 1920. GODINE, PRONAĐEN JE PLAVI KIT NASUKAN KOD OSTRVA LEVIS U ŠKOTSKOJ. BIO JE POGOĐEN U GLAVU OD STRANE KITOLOVACA, ALI HARPUN NIJE USPIO DA EKSPLODIRA
- 40. PLAVI KIT • OTKAKO JE LOV NA KITOVE ZABRANJEN, NIJE USTANOVLJENO DA LI JE SVJETSKA POPULACIJA PLAVIH KITOVA STABILNA ILI JE U PORASTU. NA ANTARKTIKU, PROCENJUJE SE DA SE ZA 7.3% POVEĆAVA BROJNOST POPULACIJE SVAKE GODINE. PRETPOSTAVLJA DA SU ISLANDSKE I KALIFORNIJSKE POPULACIJE TAKOĐE U PORASTU.
- 41. PLAVI KIT • BROJNOST CELOKUPNE SVETSKE POPULACIJE PLAVIH KITOVA SE PROCENJUJE NA IZMEĐU 5000 I 12.000 JEDINKI (2002. GODINE), MEĐUTIM POSTOJI VELIKA NEIZVESNOST U PROCENAMA U MNOGIM OBLASTIMA. PREMA IUCN CRVENOJ LISTI, PLAVI KIT JE UGROŽENA VRSTA, I TO JE BIO OTKADA JE TA LISTA PRVI PUT SASTAVLJENA.
- 42. PLAVI KIT • NAJVEĆA POZNATA POPULACIJA SE NALAZI U SEVEROISTOČNOM PACIFIKU (OD ALJASKE DO KOSTA RIKE) I BROJI OKO 2,000 PLAVIH KITOVA. NAJČEŠĆE SU VIĐENI LJETI OKO KALIFORNIJE. PONEKAD SE OVA POPULACIJA PROTEŽE PREKO SJEVEROZAPADNOG PACIFIKA; ZABILJEŽENI SU RIJETKI SUSRETI NA PROSTORU IZMEĐU KAMČATKE I KRAJNJIH SJEVERNIH DELOVA JAPANA.
- 43. PLAVI KIT • NAJDUŽI KITOVI IKADA IZMJERENI SU BILE DVIJE ŽENKE OD PO 33.6 I 33.3 METARA. MEĐUTIM, NAJDUŽI KIT IZMJEREN OD STRANE NAUČNIKA IZ AMERIČKE NACIONALNE LABORATORIJE ZA MORSKE SISARE JE BIO DUG 29.9 METARA - OTPRILIKE ISTE DUŽINE KAO AVION BOING 737. • SRCE JE VELIČINE OMANJEG AUTOMOBILA I NAJVEĆE JE OD SVIH OSTALIH ŽIVOTINJA. LJUDSKA BEBA BI MOGLA DA SE UVUČE U AORTU PLAVOG KITA KOJA IMA 23 CM U PREČNIKU.
- 45. PLAVI KIT • JEZIK PLAVOG KITA JE VELIČINE MANJEG SLONA I 50-AK LJUDI MOŽE DA STANE U NJEGOVA USTA. ALI, DIMENZIJE GRKLJANA PLAVOG KITA SU TOLIKO MALE DA NE MOŽE DA PROGUTA OBJEKAT ŠIRI OD LOPTE ZA PLAŽU.
- 46. PLAVI KIT • TOKOM PRVIH SEDAM MESECI ŽIVOTA, MLADUNČE PLAVOG KITA POPIJE OKO 400 LITARA MLIJEKA SVAKOG DANA. NA SVAKA 24 ČASA, MLADUNČAD SE UGOJE OKO 90 KILOGRAMA.
- 47. PLAVI KIT • NA SAMOM ROĐENJU TEŽE I DO 2700 KG, KOLIKA JE TEŽINA ODRASLOG NILSKOG KONJA. ŽIVOTINJE DUGE DO 27 METARA SU TEŠKE IZMEĐU 150 DO 170 TONA. NAJTEŽI KIT JE BILA ŽENKA KOJA JE TEŽILA 177 TONA.
- 48. MORSKE KORNJAČE • U JADRANU SU ZABILJEŽENE TRI VRSTE MORSKIH KORNJAČA: GLAVATA ŽELVA (CARETTA CARETTA), ZELENA ŽELVA (CHELONIA MYDAS) I SEDMOPRUGA USMINJAČA (DERMOCHELYS CORIACEA).
- 49. GLAVATA ŽELVA
- 50. ZELENA ŽELVA
- 52. MORSKE KORNJAČE • MORSKE KORNJAČE VELIKOM BRZINOM NESTAJU IZ SVOJIH VJEKOVNIH STANIŠTA NAJVIŠE ZBOG KRIVOLOVA A ZATIM I ZBOG ZAGAĐENJA. • ZNAČAJAN BROJ STRADA U RIBARSKIM MREŽAMA. ČAK ŠEST OD SEDAM PODVRSTA MORSKIH KORNJAČA SMATRA SE KRITIČNO UGROŽENIM.
- 53. ŠKOLJKAŠI I PUŽEVI • TRITONOVA TRUBA (CHARONIA TRITONIS SEGUENZA), PRUGASTA MITRA (MITRA ZONATA), PUŽ BAČVAŠ (TONNA GALEA) I PRSTAC (LITHOPHAGA LITHOPHAGA) UGROŽENI SU ŠKOLJKAŠI I PUŽEVI JADRANA. PUŽ BAČVAŠ
- 54. GORGONIJE • GORGONIJE NIJEDNA OD PET VRSTA GORGONIJA, KOLIKO IH ŽIVI U JADRANU, NIJE ZAKONOM ZAŠTIĆENA. OD TIH KOLONIJA ŽARNJAKA NAJUGROŽENIJI JE CRVENI KORAL (CORALLIUM RUBRUM) KOJI SE VADI ZA IZRADU NAKITA.
- 55. MORSKA TRAVA • POSIDONIJA LIVADE MORSKE CVJETNICE POSIDONIJE (POSIDONIA OCEANICA) NAJZNAČAJNIJE SU ŽIVOTNE ZAJEDNICE U PRIOBALNOM DIJELU SREDOZEMLJA. • U OVIM “PLUĆIMA MORA”ŽIVI OKO 20 % POZNATIH VRSTA.
- 56. MORSKA TRAVA • POSIDONIA OCEANICA – NEPTUNOVA TRAVA PRIPADA KLASI MONOKOTILEDONA I TO JE NAJRASPROSTRANJENIJA BILJKA SREDOZEMNOG MORA. MOŽE SE NAĆI OD 1m DO 40m DUBINE NA PJEŠČANOM, RASPADNOM (DETRITUSNI) A PONEKAD I NA KAMENITOM DNU.
- 57. MORSKA TRAVA • LISTOVI SU DUGI, ŽILICE (NERVATURA) PARALELNA 5-8 LISTOVA JE SPOJENO U KRUPNOM, PUZEĆEM RIZOMU (ILI DELIMIČNO USPRAVLJENOM). BLAGO POLEGLI LISTOVI MOGU BITI OD SVJETLO ZELENE BOJE, KADA SU MLADI PREKO TAMNO ZELENO PA DO TAMNE (KOD STARIJIH LISTOVA). • KOLONIJA POSIDONIJE MOŽE DA POKRIVA I PO NEKOLIKO STOTINA KVADRATNIH METARA A LISTOVI MOGU DA DOSTIGNU I DO 140 cm U DUŽINU I OD 7-11 mm U ŠIRINU.
- 58. MORSKA TRAVA • ZNAČAJ POSIDONIJE JE OGROMAN. • TO JE JEDNA OD NAJVAŽNIJIH BILJAKA SREDOZEMNOG MORA. • S OBZIROM DA 1 m2 DNA KOJE POKRIVA POSIDONIJA SVOJIM LIŠĆEM FORMIRA POVRŠINU OD OKO 40 m2 OVA BILJKA ČINI PRAVU OAZU ZA MNOGE BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE KOJE SE OVDE RAĐAJU, RASTU, RAZMNOŽAVAJU I HRANE. • TAKOĐE NA SAMO 1 m2 DNA POD POSIDONIJOM PROIZVODI SE SVAKOG DANA OKO 14 LITARA KISEONIKA. • S OBZIROM DA NEKE KOLONIJE POSIDONIJE U BOKI POKRIVAJU I PO VIŠE STOTINA METARA, LAKO JE IZRAČUNATI KOLIKO KISEONIKA SVAKOG DANA ONE PROIZVEDU.
- 60. MORSKA TRAVA • OVA VRSTA ZAPRAVO NIJE ALGA JER IMA SVE KARAKTERISTIKE MORSKE BILJKE: LIST, KOREN PA CAK I CVET I PLOD I SJEME. • NE VIĐA SE ČESTO DA CVJETA, JER ZAHTJEVA MALO TOPLIJE MORE TAKO DA JE TA POJAVA ČEŠCA U TOPLIJIM TJ. JUŽNIJIM DELOVIMA MEDITERANA GDE SE TOKOM LJETA, NA PLAŽAMA MOŽE I NAĆI SEME KOJE ZBOG SVOJE BOJE I OBLIKA (MRKA BOJA I OVALNA FORMA) JOŠ ZOVU I MORSKE MASLINE.
- 61. MORSKA TRAVA • I PORED TOGA ŠTO CVJETA I DAJE SEME, GLAVNI NAČIN RAZMNOŽAVANJA OVE VRSTE JE IPAK VEGETATIVNIM PUTEM TJ. RIZOMIMA. NA TAJ NAČIN OSVAJA DNO KOJE JOJ POGODUJE ZA RAST A SVE DO DUBINE DOKLE SUNČEVA SVETLOST DOPIRE U TOJ MJERI KOJA JOJ OMOGUĆAVA ŽIVOT I RAZVOJ.
- 62. MORSKA TRAVA • U JESEN, STARIJE LIŠĆE, VEC PRILIČNO POTAMNJELO, PADA I LAGANO USTUPA MESTO NOVIM IZDANCIMA TJ. LISTOVIMA. • GODINE 1984. GREŠKOM JE U SREDOZEMLJE UŠLA TROPSKA ZELENA ALGA CAULERPA TAXIFOLIA KOJA JE ZA KRATKO VREME NA MNOGIM MESTIMA POTISNULA POSIDONIU.
- 63. PERISKA • PERISKA (PINNA NOBILIS) JE ZAKONOM ZASTICENA
- 64. MJERE ZAŠTITE MJERE ZAŠTITE SU ZAKONODAVNE, INSPEKCIJSKE I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE AKTIVNOSTI. POTREBAN JE MONITORING-STALNO PRAĆENJE SITUACIJE KOLIKI JE STEPEN ZAGAĐENOSTI, KAKO NAPREDUJE ŠIRENJE UNESENIH ŠTETNIH VRSTA, KOJOM BRZINOM NESTAJU UGROŽENE VRSTE, U TOM SMISLU VELIKI JE ZNAČAJ FORMIRANJA EKOLOŠKIH PATROLA I CENTRA ZA PRIKUPLJANJE SVIH INFORMACIJA.
- 65. DA PONOVIMO... • PITANJA 1. U KOJIM KNJIGAMA SE NAVODE UGROŽENE VRSTE? 2. NAVEDI NEKE UGROŽENE SISARE! • ODGOVORI: 1. U CRVENOJ KNJIZI. 2. SREDOZEMNA MEDVJEDICA, DOBRI DELFIN, PLAVI KIT PITANJA 1. ŠTA UGROŽAVA POSIDONIJU? 2. KOJE SU ŽIVOTINJE UPISANE U CRNU KNJIGU? • ODGOVORI 1. UNESENA ALGA CAULERPA 2. IZUMRLE